Ako ste prošle kemoterapiju i doživljavate mentalnu maglu (brain fog nakon kemoterapije), niste same. Ovaj tekst objašnjava zašto se javlja smanjena koncentracija, zaboravljivost i poteškoće u razmišljanju te kako se s time nositi.

Prošle ste kemoterapiju ili ste trenutno na hormonalnoj terapiji? Možda ste se zatekle kako zaboravljate riječi, teško se koncentrirate, osjećate se “odsutno” ili vam mozak jednostavno “ne radi kao prije”?

Taj osjećaj poznajemo i on ima ime: mentalna magla (eng. brain fog).

Iako nije službena dijagnoza, mentalna magla je stvarno i često stanje kod žena koje su prošle liječenje raka dojke ili ginekoloških karcinoma, osobito ako su ušle u induciranu menopauzu (menopauzu izazvanu terapijama).

U ovoj objavi na našem blogu donosimo informacije, savjete i podršku, jer niste same i ne morate prolaziti kroz to u tišini.

Što je mentalna magla ili “brain fog“?

Mentalna magla opisuje skup simptoma kao što su:

• smanjena sposobnost koncentracije
• poteškoće s pamćenjem
• osjećaj zaboravnosti i zbunjenosti
• teškoće u pronalaženju pravih riječi
• usporeno razmišljanje

Kod žena koje su ušle u preranu menopauzu zbog liječenja, simptomi mentalne magle mogu biti naglašeniji i dugotrajniji jer dolazi do brzog pada hormona, osobito estrogena koji ima zaštitnu funkciju za mozak.

Uzroci brain foga nakon liječenja raka

Mentalna magla kod onkoloških bolesnica može imati više uzroka:

1. Antihormonalna terapija (npr. tamoksifen, inhibitori aromataze)

Ovi lijekovi blokiraju učinak estrogena kako bi se smanjio rizik od povratka bolesti, no istovremeno mogu utjecati na funkciju mozga, raspoloženje i pamćenje.

Tamoksifen djeluje tako da se veže na estrogenske receptore i blokira djelovanje estrogena u nekim tkivima (poput dojke), dok u drugim (npr. kostima, maternici, pa donekle i mozgu) može djelovati kao slabi agonist. To znači da su nuspojave kod tamoksifena ponekad blaže nego kod inhibitora aromataze, no i dalje su prisutni simptomi poput mentalne magle, zaboravljivosti, emocionalne osjetljivosti i poteškoća u koncentraciji.

S druge strane, inhibitori aromataze (npr. anastrozol, letrozol, exemestan) smanjuju ukupnu količinu estrogena u tijelu na vrlo niske razine, osobito kod žena u postmenopauzi. Kod nekih žena to može dovesti do izraženijih kognitivnih promjena, valova vrućine, nesanice i zamućenog razmišljanja.

Savjet: Ako primjećujete izražene promjene u pamćenju, pažnji ili emocionalnom balansu tijekom terapije, svakako to spomenite svom onkologu ili ginekologu. Postoje načini da se simptomi ublaže, bilo kroz promjene načina života, dodatnu psihološku podršku, ciljanu fizičku aktivnost, prehranu ili prilagodbu terapije.

2. Kemoterapija (“chemo brain“)

Poznat fenomen kod mnogih žena koje su prošle kemoterapiju. Lijekovi mogu utjecati na živčani sustav i sposobnost koncentracije još mjesecima nakon završetka terapije. “Chemo brain”, ili kemoterapijom uzrokovana kognitivna disfunkcija, naziv je za skup simptoma koji se javljaju kod mnogih pacijentica nakon kemoterapije, a uključuju:

• zaboravljivost
• smanjenu sposobnost koncentracije
• teškoće u multitaskingu
• usporeno razmišljanje
• probleme s verbalnim izražavanjem

Iako je nekoć bio shvaćen više kao subjektivna nuspojava, danas znamo da chemo brain ima stvarnu neurološku osnovu. Istraživanja su pokazala da kemoterapija može utjecati na strukture mozga i funkcionalnu povezanost između regija odgovornih za pamćenje, pažnju i obradu informacija.

4. Kronični umor i nesanica

Mnoge žene koje prolaze kroz onkološko liječenje, kao i one koje se suočavaju s prisilnom menopauzom, često se susreću s problemima kroničnog umora i nesanice. Ove tegobe nisu samo nuspojava terapije, već i posljedica emocionalnog i psihičkog stresa povezanog s dijagnozom, promjenama u tijelu i novim životnim okolnostima.

Kronični umor nije samo običan osjećaj umora nakon napornog dana — to je duboka iscrpljenost koja ne prolazi ni nakon odmora, a može otežati i obavljanje svakodnevnih zadataka. On smanjuje sposobnost koncentracije, usporava razmišljanje i doprinosi osjećaju zbunjenosti, poznatom kao mentalna magla.

Nesanica, s druge strane, dodatno pogoršava situaciju. Nedostatak kvalitetnog sna sprječava mozak da se adekvatno odmori i regenerira. Tijekom dubokog sna mozak obrađuje informacije, čisti otpadne tvari i učvršćuje pamćenje. Kada san izostane ili je isprekidan, kognitivne funkcije slabe, a simptomi poput zaboravljivosti, smanjene pažnje i problema s donošenjem odluka postaju izraženiji.

Uz to, stres zbog bolesti i liječenja često dovodi do povećane anksioznosti i napetosti, što otežava opuštanje i uspostavljanje zdravog ritma spavanja. Poremećaji sna mogu dodatno pojačati osjećaj iscrpljenosti, stvarajući začarani krug iz kojeg je teško izaći.

5. Emocionalno opterećenje

Strah od recidiva, tuga zbog promjena u tijelu i životu, te kronični stres značajno opterećuju ne samo srce, već i mozak.

Strah od povratka bolesti stalno može biti prisutan u mislima, iako je često iracionalan ili pretjeran, ali je vrlo stvaran osjećaj za onoga tko ga doživljava. Ova tjeskoba može otežati koncentraciju, umanjiti sposobnost donošenja odluka i povećati osjećaj zbunjenosti, što sve pridonosi pojavi mentalne magle.

Tuga i osjećaj gubitka odnose se na promjene u tijelu, zdravlju, samopouzdanju, ali i planovima za budućnost. Suočavanje s takvim emocijama nije lako i može dovesti do emocionalne iscrpljenosti, depresije ili osjećaja bespomoćnosti. Sve to utječe na mozak, jer emocionalni stres oslobađa hormone poput kortizola, koji u visokim i kroničnim razinama mogu oštetiti dijelove mozga odgovorne za pamćenje i učenje.

Kronični stres mijenja način na koji mozak funkcionira — smanjuje sposobnost za koncentraciju i učenje, uzrokuje poremećaje u spavanju i može dovesti do mentalnog umora. Uz to, stres može pojačati druge simptome poput boli i umora, čime dodatno narušava kvalitetu života.

Važnost podrške i samopomoći

Uz razumijevanje uzroka i simptoma mentalne magle iznimno je važno naglasiti kako svaka žena zaslužuje podršku i razumijevanje, bilo od obitelji, prijatelja, zdravstvenih radnika ili zajednice.

Također, uz medicinski savjet, neke svakodnevne strategije mogu pomoći u ublažavanju simptoma mentalne magle, poput vođenja bilješki i dnevnika, postavljanja jednostavnih rutina, prakticiranja tehnika opuštanja (disanje, meditacija, lagana tjelovježba) te njegovanje zdravih životnih navika – redovitog sna, pravilne prehrane i hidratacije.Mentalna magla nakon liječenja raka i u uvjetima inducirane menopauze može biti izazovna i frustrirajuća, ali nije nešto s čim se morate nositi same niti trajno. Prepoznavanjem simptoma, razumijevanjem uzroka i aktivnim uključivanjem u vlastitu brigu o zdravlju možete značajno ublažiti njezin utjecaj na kvalitetu života.

Važno je otvoreno razgovarati o svojim tegobama s liječnicima i tražiti podršku kad vam je potrebna. Svaka promjena, ma koliko mala, može donijeti olakšanje i poboljšanje.